Radikalni
feminizam je struja unutar feminističkog pokreta čije sledbenice tvrde
da je glavni uzrok ugnjetavanja žena postojanje patrijarhata u ljudskom
društvu, odnosno formalni ili neformalni sistem vlasti kojim se održava muška
dominacija nad ženama. Radikalne feministkinje zato tvrde da se žene mogu
osloboditi jedino ako sruše patrijarhat potpunim odbacivanjem tzv. Rodnih uloga
i radikalnom promenom društva.
Radikalni feminizam se razvio u drugoj polovini
1960-ih u SAD, a kasnije proširio po ostalim zapadnim zemljama. Njegove
sledbenice su bile nezadovoljne načinom na koji su drugi društveni pokreti
(pokret za građanska prava u SAD i sl.) tretirali ženske probleme, odnosno
rodnom diskriminacijom unutar samih tih pokreta. Takođe su odbacile stav prema
kome će problem inferiornog položaja žena biti rešen putem promene zakona (za
šta su se zalagale liberalne feministkinje), odnosno ukidanjem klasnih razlika
(za što su se zalagale socijalističke i marksističke feministkinje).
Uz radikalni feminizam se često vezuje i izraz militantni feminizam, ali se on često
shvata kao pežorativni naziv koji koriste njegovi protivnici, kao i protivnici
srodnih struja unutar feminizma.
Radikalni feminizam, u formi u kojoj se razvio
1970-ih, je danas među laicima, odnosno široj javnosti sinonim za feminizam
uopšte.
Postoje preklapanja ovih pristupa, ali i velike
razlike između njih. Svakom od njih pripadaju feministkinje koje zastupaju
različita shvatanja. Veoma je vazno sagledavanje razlika između ovih struja
feminizma, jer to pomaže da se razjasne neki od velikih sporova unutar
feminističkog pokreta. Samosvesne žene, bez obzira da li se javno deklarišu kao
feministkinje ili ne, najčešće smeštaju sebe u jednu od ovih kategorija; u onu
čija im se zalaganja, razmišljanja i delovanja čine bliska. Namera mi je da
ukratko predstavim svaku od ovih perspektiva i pokažem kako se one primenjuju
na specifične aspekte rodne nejednakosti.
Prvi talas
feminizma - traje kroz 19. vek i označava borbu žena za pravo glasa. Te
feministkinje su poznate kao sufražetkinje.
Drugi
talas feminizma - javlja se 1960-ih godina i traje do 1980-ih godina.
Označava klasične postavke i fokuse feminizama; organizacija masovnog
pokreta, rodna ravnopravnost, antiimperijalizam, promenu zakonodavstva,
ženske i feminističke časopise, edukacija žena, problematika muškog
nasilja i slično...
Treći talas
feminizma - započinje krajem 1980-ih godina i razvija se i danas;
redefiniše rod i nadilaziti rodne razlike pa je posebno blizak kvir
teoriji, postmodernizmu, ekofeminizmu, trans-feminizmu i sl.
Feminizam
je društveni pokret i doktrina koji se zalaže za oslobođenje žena od
nasilja, seksizma i tradicionalnih ženskih uloga i za prihvatanje žene kao
celokupne ličnosti. Pokret se takođe bori za ostvarenje ekonomske i političke
ravnopravnosti žena. Posebno se bavi ukazivanjem na postojanje ugnjetavanja u
svakodnevici, njenom predočavanju javnosti i tretmanu žrtava. Ideja pokreta je
ujedinjenje žena kako bi se prevazišla diskriminacija. U početku je ograničen
samo na žene, da bi istrajnošću i samoemancipacijom počeo da uključuje i
muškarce kao aktiviste.
Feministkinje
smatraju da je patrijarhat, kao dominacija muškaraca nad ženama, osnovna vrsta
ugnjetavanja, koja se provlači kroz sve sfere. Poznat feministički slogan
"lično je političko" ukazuje na to da pojedinačna represija u kući,
muža nad ženom, stvara globalnu represiju u društvu, muškarca nad ženom.
Feminizam, je naziv za skupinu ideologija, i političkih pokreta kojima je cilj
bio poboljšanje položaja žene u društvu, odnosno izjednačavanje prava žena s
pravima muškaraca.
Uprkos napretku
koji su učinile žene u zemljama širom sveta, rodne razlike i dalje služe kao
osnova za socijalne nejednakosti.
Mada uloge
muškaraca i žena mogu da variraju od kulture do kulture, ne postoji poznat
primer društva u kojem su žene moćnije od muškaraca. Uloge muškaraca se po
pravilu više vrednuju i nagrađuju od uloga žena: u skoro svakoj kulturi žene
snose najveću odgovornost za podizanje potomstva i rad u kući, dok se muškarci
tradicionalno brinu za zaradu i izdržavanje porodice.
Feministički
pokret doveo je do postavljanja čitavog niza teorija koje pokušavaju da objasne
rodne nejednakosti i predlože načine za njihovo prevazilaženje. Feminističke
teorije o rodnim nejednakostima iznose međusobno sasvim protivurečne stavove.
Mada se svi feministički autori bave nejednakom pozicijom žene u društvu,
njihova objašnjenja u znatnoj meri se razlikuju. Suprotstavljene škole
feminizma objašnjavaju rodne nejednakosti čitavim nizom duboko ukorenjenih društvenih
procesa, kao što su seksizam, patrijarhalnost, kapitalizam i rasizam.